Agencija za investicije i konkurentnost poduzima sve kako bi pomogla klastere, koji bi trebali biti mjesto susreta dobavljača i izvoznika. Kako pak povezati dobavljače i izvoznike sudionicima Liderove konferencije o izvozu objasnila je Andrea August, pomoćnice ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost.

Rekla je kako Agencija osvještava svoje članove kako bi što bolje prepoznali izvozne prilike za sebe, ali i druge sektore. Takvi razgovori su urodili međusektorskom suradnjom, primjerice tekstilne i automobilske industrije. U Hrvatskoj kaže, podaci nisu bajni. Tvrke sa inovacijama postoje, ali ih je malo. Mali su i iznosi uloženi u istraživanje u razvoj, dok prostora za znatna poboljšanja ima na sveučilištima. -Moramo pažljivo birati put kojim idemo. Privatni i javni sektor treba povezati pametnim specijalizacijama uz pomoć fondova Europske unije – kazala je August.

Primjer uspješnog klastera prezentirao je Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera. Taj klaster generira dva posto hrvatskog BDP-a i osam posto ukupnog izvoza. – Problem je u tome što vlast ne voli tradicionalne industrije, već se traže neke sofisticirane stvari poput ICT-a. Uzmite u obzir tko izvozi, plaća poreze i hrani administraciju – to smo mi – tvrdi Kavran.

Drvni sektor također nema ujednačenu strategiju. Ostala poznata ograničenja su i nedostatak relevantnih tržišnih informacija, stručnih analiza i izvoznih materijala. Motivi izvozne strategiju su potreba za izlaskom na strana tržišta, potreba tvrtki da se bolje pozicioniraju i jačanje međunarodne konkuretnosti. Cilj drvnog klastera je izraditi sektorsku izvoznu strategiju i uključiti je u dokumente višeg ranga te zajednički razumijeti pojedine trendove i tržišne udjele.

Veleposlanik Velike Britanije, Davin Slinn, objasnio je kako ta zemlja potiče izvoz. Za početak je kazao kako je Britaniji bilo potrebno gotovo pet godina da se izvuče iz krize. To se može zahvaliti reformama radnog zakonodavstva i smanjenjem javnog sektora. Imali su, dakle, slične probleme kao i Hrvatska. Izvoz je bio jedno od rješenja.

U Britaniji je na stranim tržištima prisutno samo 19 posto od svih kompanija, ali i taj mali broj izvoznika lansirao ih je poziciju šestog najvećeg izvoznika na svijetu. Vlada je 2010. postavila cilj po kojem do 2020. želi udvostručiti izvoz na bilijun funti. Nitko nije vjerovao da je nešto takvo moguće. –Sada smo na pola puta. Vlada može imati briljantan plan, ali ne vodi nikud ako ga tvrtke ne podrže. Novi fokus je stavljen na tržišta u razvoju, zemlje izvan EU-a u kojima se treba pozicionirati za iduću generaciju – misli Slinn.

Važnu ulogu u potpori izvozu igra gospodarska diplomacija u koju su uključeni svi ministri i premijer. Pomažu i ostale instucije, kao i golema marketinška kampanja ‘Great Britain’ koja je počela još tijekom ljetnih olimpijskih igara u Londonu 2012. godine, a cilj joj je najveći rebranding zemlje u povijesti. U kampanju je uloženo 37 milijuna funti, a već u prvoj godini u proračun se vratilo pola milijarde funti.

Finale konferencije bilo je rezervirano za okrugli stol naziva ‘ Kako potaknuti integrirano djelovanje institucija za bolje povezivanje dobavljača i izvoznika’. U diskusiju su se uključili
Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede, Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK, Ivanka Maričković Putrić, izvršna direktorica HBOR-a i Andrea August, pomoćnica ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost.

Na pitanje da li je HGK mjesto integracije dobavljača i izvoznika, Juričić kao je da je zajednička akcija vrlo teško ostvariva. Kontinuiteta u Hrvatskoj, a jedini pozitivan primjer je internacionalizacija gospodarstva na čemu radi ministarstvo vanjskih poslova. –Gospodarstvo je mnogim veleposlanicima prije gospodarstvo bilo po strani. Fokus institucije se mijenja i to je nešto što treba pozdraviti – rekao je Juričić. Pritom je i HGK mjesto gdje se susreću gospodarstvenici, no sama bez druge institucionalne podrške ne može napraviti čuda.

Maričković Putrić dodala je kako i HBOR igra veliku ulogu u novim gospodarskim strategijama. Izvoznici se mogu javiti izravno toj banci ako naiđu na probleme sa izvozom i preko nje stupiti u kontakt sa ministarstvom gospodarstva. Izvoznik u HBOR-u na jednom mjestu mora dobiti odgovore na sva pitanja koja ga muče i svu pomoć koju ta banka pruža od 1998. godine. Do danas podržano je više od 13.000 projekata sa kreditima vrijednim 55 milijardi kuna.

Najveći trgovinski deficit u sektoru prehrane, koji je zabilježen lani, Blažić je objasnila prestankom djelovanja zaštitnih mehanizama koji su ukinuti ulaskom u Europsku Uniju no i za taj problem postoji rješenje: –Europa preferira klastere koji su posebno regulirani. Tu su pravila igre dogovorena i postoji mogućnosti dogovoranja cijena. Čeka nas velik posao u tom segmentu jer mali proizvođači nemaju šanse da postanu konkurentni.-

Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova, zaključno je poručio kako pokušava voditi dobrim primjerom. Sve državne institucije trebale bi biti podrška tim naporima i cijeli napor je snažan koliko i najslabija karika.

Izvor: http://liderpress.hr/konferencijske-vijesti/na-34/

Fotografija: Google Images